Čelarevo
Tourism
Zvanična internet stranica: http://sh.wikipedia.org/wiki/%C4%8Celarevo
Internetska stranica o naselju : http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A7%D0%B5%D0%BB%D0%B0%D1%80%D0%B5%D0%B2%D0%BE
Kulturni turizam
- Kulturno-istorijski spomenici
Barokni dvorac i park Dundjerski: http://www.vojvodinaonline.com/sr/detalji_gde.php?id=584&look=2
Rimokatolička crkva BD Marije: http://www.vojvodinaonline.com/sr/detalji_gde.php?id=982&look=2
Arheološko nalazište Čibska šuma: http://www.vojvodinaonline.com/sr/detalji_gde.php?id=580&look=2
- Muzeji
Muzej piva u Čelarevu: http://www.pivnica.net/muzej-piva-u-celarevu/530/
- Redovni kulturni programi:
http://www.turizambackipetrovac.com/sta-videti.php
Kočićevi dani u Čelarevu: http://www.kultura-vojvodina.org.rs/index.php?option=com_content&task=view&id=64&Itemid=90
Eko-turizam, ekskurzije
Park prirode Čelarevo – Park dvorca u Čelarevu: http://www.vojvodinaonline.com/sr/detalji_gde.php?id=772&look=2
Gastro turizam
Dani piva u Čelarevu: http://www.toobap.rs/sr/vesti/148:najava-dani-piva-u-celarevu
Ostale usluge
- Apoteka
http://www.imenik.rs/info.php?id=4830
- lekarska ordinacija
http://privredni-imenik.com/firma/22304-zdravstvena_stanica
- turistički informativni biro
http://www.turizambackipetrovac.com/
Smeštaj
Informations
|
Ime naselja |
Čelarevo |
Stanovništvo |
5423 |
|
Površina |
33, 7 km2 |
|
Administrativni status |
naselje |
|
Lokacija centra naselja |
45° 16‘N, 19° 32‘E |
|
Visina centra naselja |
88 m |
Naselje Čelarevo, zajedno sa svojim hatarom, nalazi se u jugoistočnom pograničnom delu bačkopalanačke opštine. Na tom sektoru hatar Čelareva izbija na granicu opštine Bački Petrovac. To je prostor južne Bačke, gde ova regija izlazi na Dunav, koja čini granicu prema Sremu.To znači da Čelarevo pripada grupi južnobačkih i podunavskih naselja.
Samo naselje Čelarevo izgrađeno je na krajnjem južnom obodu lesne terase, odnosno na jednom njenom rtu, koji se približava Dunavu na svega 700 m. Položaj naselja na ivici lesne terase svrstava ga u grupu ivičnih naselja ovog reljefnog elementa, ali daleko je važnije da ta lokacija obezbeđuje naselje od poplava. Za severni deo hatara od značaja je kanal Karavukovo-Bački Petrovac, koji se može koristiti u meloracione i plovne svrhe.
Hatar Čelareva graniči se na severu sa hatarom Bačkog Maglića (opština Bački Petrovac), na istoku je gložanski hatar (opština Bački Petrovac), na jugu preko Dunava je susečki (opština Beočin) i na zapadu bačkopalanački.
Dunav u graničnom delu hatara protiče u dužini od 2,7 km, i na tom sektoru je izgradio nekoliko rečnih ada i sprudova, a najpoznatije se Velika ada, Zečije ostrvo, zatim prostor vodoplavne šume Poloj. U čelarevskom hataru najveću površinu zauzima tip livadska crnica (oko 2/3 hatara).
Pošto česte migracije karakterišu čitavu Bačku, isto važi i za područje Čelareva. Na ovom prostoru smene stanovništva su bile česte još u Antičkom periodu, otkriveni su i tragovi starijih kultura. Sa obe strane Dunava kretale su se rimske legije i različiti varvarski narodi. Veliko rano-rednjevekovno naselje i nekropola (VIII –X vek) na lokalitetu „Ciglana“ kod Čelareva, ukazuje na značajno brojno prisustvo stanovništva. Mnogo je tragova slovenskog, odnosno srpskog boravka, te prisustva Turaka i Mađara na ovom protoru.
U hataru Čelareva otkriveni su tragovi praistorijske nekropole kao i nalazi iz kasnijeg antičkog perioda. Može se govoriti o neprekinutom kontinuitetu življenja na ovom prostur, mada su se smenjivali razni narodi. Iskopine upućuju na to da su tu živeli Avari,ali i Hazari. Prvi pisani pomen o naselju Čib (Čeb) potiče iz 1292. kada se ono navodi kao jedno od naselja u županiji Bač.
Izvor: www.wikipedia.org