Tekija
Tourism
Zvanična internet stranica: -
Internetska stranica o naselju http://www.discoverserbia.org/sr/istocna-srbija/tekija
http://zlatnabucka.50webs.com/tekija.html
Kulturni turizam
Trajanova tabla - Tabula Traiana: http://tovg.org/content/view/79/82/lang,serbian_lat/
Eko-turizam, ekskurzije
- Nacionalni park
Nacionalni park “Djerdap”: http://www.npdjerdap.org/en
Sportovi
"Zlatna bućka Đerdapa" kulturno-sportska manifestacija: http://www.zlatnabucka.com/
Ribolov na Dunavu – Tekija: http://zlatnabucka.50webs.com/ribolov.html
Đerdapska regata Tekija-Kladovo-Kusjak - sportska manifestacija: http://www.traveleastserbia.org/index.php?view=details&id=4%3A%C4_erdapska+regata+Tekija-Kladovo-Kusjak&option=com_eventlist&Itemid=1
Ostale usluge
- lekarska ordinacija
http://www.kladovo.org.rs/adresar/index.php.htm
- pošta
http://www.nadji.info/mesto/39372/posta-tekija/
- turistički informativni biro
Smeštaj
http://www.zlatnabucka.com/index.php?option=com_content&view=article&id=17&Itemid=18
http://www.zlatnabucka.com/index.php?option=com_content&view=article&id=27&Itemid=27
Informations
|
Ime naselja |
Tekija |
Stanovništvo |
967 |
|
Površina (opštine Kladovo) |
629 km² |
|
Administrativni status |
Selo |
|
Lokacija centra naselja |
44° 41‘N, 22° 25‘E |
|
Visina centra naselja |
84 m |
Tekija je prijatnomesto u okviru Oršavske kotline, Izgrađeno na novoj lokaciji podizanjem nivoa Dunava. Nekada je mesto bilo sedište dunavskih locova koji su vodili brodove kroz najopasnije delove Đerdapa. Na 957. Km je ušće reke Velika Kovila i most preko nje. Nizvodno od mosta je nasuta mesna plaža, delimično uređen kamp.
Tekija ima nekoliko restorana. Sredinom avgusta održava se velika turistička manifestacija Zlatna bućka Đerdapa, posvećena veštini lova velikih somova na rbarski alat koji se zove bućka. Manifestacija ima i svoj kulinarski i muzički program.
Sipski kanal je danas samo uspomena na stenje i brzake kojima nisu mogli odoleti ni najbolji brodograditelji i najveštiji kapetani. Još su Rimljani u ovoj zoni prokopali preko 3000m dug kanal kroz koji su u uzvodnoj plovidbi galije vukli robovi.Austrougarska je Berlinskim kongresom 1878. god. dobila mandat da uzvršihidroregulacione radove. Mandat je prenet na ugarsku vladu, koja je angažovala za ono vreme snažnu mehanizaciju i veliki broj radnika. Kanal je svečano pušten u saobraćaj 27. septembra 1896. god. Bio je dug 1843m a širok 80 m. Dubina od tri metra pri najnižem vodostaju omogućavala je prolaz i većim rečnim brodovima. Brodove je kroz kanal prvo vukao tegljač Vaškap a 1916 god. su Mađari postavili lokomotivsku vuču u dužini od 2840 m.
Danas je Sipski kanal na dnu Đedapskog jezera nastalog podizanjem brane i hidroelektrane. Plovidba delom dunava je postala laka i bezbedna.
Izvor: www.wikipedia.org