Šarengrad
Turizam
Službena Web stranica: http://www.inet.hr/~dsarace/index.html
Web stranica opisa mjesta: http://www.turizamilok.hr/index.php?&article_id=30&lang=hr http://www.inet.hr/~dsarace/
Kulturni i konferencijski turizam
- Kultuno naslijeđe
Srenjovjekovni grad Šarengrad/Utvrda/Kaštel: (http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200509/7.pdf)
Crkva i samostan sv. Petra i Pavla: (http://www.ofm.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=415&Itemid=326)
- Redovni kulturni program (folklor)
Dani Šarengrada: (http://www.ilok.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=373:4-dani-sarengrada&catid=1:latest-news)
Eko turizam
- Šarengradska ada
http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0arengradska_ada
- Utvrda Voćin
Gastro turizam
- Kapetanova kuća
http://www.stylefelix.com/kapetanova-kuca--sarengrad-1027.aspx
Vodni turizam
- Iznajmljivanje brodica/čamaca
Kapetanova kuća: (http://www.stylefelix.com/kapetanova-kuca--sarengrad-1027.aspx)
Sport
- Biciklistička ruta Dunav
http://www.tzbaranje.hr/UserFiles/file/biciklizam/panonski-put-mira.pdf
Ostale usluge
- Pošta
Informacije
|
Naziv |
Šarengrad |
Broj stanovnika |
838 |
|
Površina |
- |
|
Administrativni status |
Selo |
|
Lokacija središta mjesta |
45.2338,19.286156 |
|
Nadmorska visina središta mjesta |
82 m |
Lokacija (županija,općina)
Šarengrad je selo u Vukovarsko srijemskoj županiji, na obali Dunava, udaljeno osam kilometara od Iloka, čiji je i dio u administrativnom smislu. Nalazi se na putu Vukovar- Ilok. Broji 838 stanovnika (2001).
Povijest i razvoj mjesta
Šarengrad je selo duge povijesti o čemu svjedoči i utvrda (Athya, hrv. Voćin) iznad sela i obale koju je izgradio ban Morovićki (15. st.), a nešto kasnije i gotičku crkvu i samostan sv. Petra i Pavla. Neki podaci govore da se na toj lokaciji nalazio i templarski samostan još u 11. st.
Nakon izgradnje utvrde i samostana, uz njih se razvilo i naselje pod nazivom Voćin, koje se spominje 1481. Poslije Morovića, Šarengradom vladaju različite plemićke obitelji: Gereb de Wingarth, Perenyi. Turci vladaju Šarengradom 1526-1688. Po odlasku Turaka, franjevci se vraćaju i u 17.st. grade samostan u baroknom stilu. Tada počinje ponovno naseljavanje hrvatskog stanovništva. Gradom vlada grofovska porodica Eltz. 1736. prvi puta se spominje ima Šarengrad, a staro ime Voćin pada u zaborav.
Sadašnjost naselja (ekonomija, javne ustanove, turističke prednosti i sl.)
Nekada selo bogatih poljoprivrednika, ribara i obrtnika, Šarengradu danas, poslije Domovinskog rata i progonstva, predstoji obnova gospodarske aktivnosti.
Gospodarsku osnovu Šarengrada čini poljoprivreda, vinogradarstvo s vinarstvom. Postoji i nekoliko obrtnika (ribari, stolari, bačvari).
Šarengrad je gotovo je u cijelosti opskrbljen osnovnom komunalnom infrastrukturom, koja je obnovljena nakon reintegracije: osnovna škola, pošta, primarna zdravstvena zaštita, vrtić, dječja igrališta i sl.. Dobro je prometno povezano, nalazeći se na putu Vukovar-Ilok. U Šarengradu postoji nogometni klub, teniski klub, boćarski klub.
Kao i ostala naselja između Iloka i Vukovara i Šarengrad je smješten između obronaka Fruške gore i obale Dunava, Posebnu mu ljepotu daje upečatljivi pejzaž u kojem je smješten: gotički toranj crkve i samostana na jednoj strani te širokog Dunava na drugoj. Između njih su krovovi šarengradskih kuća.
Turističke atrakcije po značenju (naglasak na sportu vezanom za Dunav; spomenici, događanja,pješačenje i bicikliranje uz Dunav,ekoturizam)
Turističku atrakciju Šarengrada čine utvrda iznad sela i obale (15 st.) te gotička crkva i franjevački samostan Sv. Petra i Pavla, kao najočuvaniji srednjevjekovni samostan u zemlji, koji je u novije vrijeme predan sestrama Karmelićanima i preuređen u karmel sv. Josipa. Budući da se sestre Karmelićanke nakon Domovinskog rata nisu vratile u Šarengrad, samostan trenutno koristi kršćanska Zajednica Cenacolo.
Kroz Šarengrad prolazi biciklistička ruta Dunav koja povezuje gradove Vukovar i Ilok.
Nedaleko od Šarengrada nalazi se i riječni otok Šarengradska ada koji se tijekom Jugoslavije nalazio u sastavu SR Hrvatske, a tijekom Domovinskog rata JNA je osvojila ovaj otok i još uvijek ga drži pod okupacijom. Trenutno je otok lokalnom stanovništvu dostupan samo za kupanje i odmor. Stanovnicima je ovaj otok od velike životne važnosti jer su u prijeratno vrijeme na otoku držali u slobodnoj ispaši stotine krava, svinja, konja i drugih životinja. Također Ada je bila važan ornitološki rezervat, rezervat jelena lopatara i najveće mrjestilište šarana u Europi. Navedeno znači kako je Šarengradska ada pogodna za sportski i rekreativni ribolov, lov, odmor, vožnju čamcima i slično.
Šarengrad je jedna od točaka na kojima se zaustavlja Regata mira, plovidba Dunavom na čamcima, koja započinje u Batini i završava u Iloku, promovirajući kontinentalni turizam i ljepote Dunava.
Svake godine u lipnju odražavaju se tradicionalni Dani Šarengrada, folklorno-kulturna trodnevna manifestacija regionalnog karaktera.
Uz Dunav se nalazi šetnica te igralište za odbojku u pijesku.
U središtu sela nalazi se i spomenik žrtvama Domovinskog rata.
U Šarengradu nema restorana, ali uređena obala Dunava, te umjetno iskopano jezero pogodno je za ribolov, vožnju čamcem, plivanje, rekreaciju, odmor.
Turistički smještaj
U Šarengradu nema registiranih turističkih smještajnih kapaciteta. Turistima na raspolaganju stoje smještajni kapaciteti grada Vukovara i Iloka.
Na samoj obali Dunava nalazi se seosko domaćinstvo Kapetanova kuća koje, pored hrane i pića, nudu šaroliku ponudu turistima: vožnja tradicionalnim dunavskim čamcem do Iloka, najam ribičke opreme, bicikla i sl.
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0arengrad; http://www.inet.hr/~dsarace/; http://sarengrad2.pondi.hr/bilten2.pdf; http://www.tzvsz.hr/index.php?lang=hr&od_id=9&article_id=137