Borovo
Turizam
Službena Web stranica: http://www.opcina-borovo.hr/
Web stranica opisa mjesta: http://hr.wikipedia.org/wiki/Borovo#Spomenici_i_znamenitosti
Kulturni i konferencijski turizam
- Kulturno naslijeđe
Crkva sv.arhiđakona Stefana (http://infoportal.hr/info-borovo.html)
- Redovna kulturna manifestacija(folklor)
Dani Borova: (http://www.opcina-borovo.hr/daniborova.html)
- Arheološki lokalitet
Gradac: (http://www.opcina-borovo.hr/povijest.html)
Ostale usluge
- Ambulanta
http://www.zdravstveni-vodic.com/zdravstveni-vodic/oglasi/ambulantadom-zdravlja/borovo/5073/
- Ljekarna
http://www.centar-zdravlja.net/adresar/99/ljekarne/2636/ljekarna-borovo/
- Pošta
http://www.posta.hr/main.aspx?id=148&idpost=547&vrsta=3
- Benzinska postaja
http://www.ina.hr/default.aspx?id=474&benzid=299
- Caffe
Informacije
|
Naziv |
Borovo |
Broj stanovnika |
5.360 (2001) |
|
Površina |
28 km2 |
|
Administrativni status |
Selo/općina |
|
Lokacija središta mjesta |
45.402307,18.975105 |
|
Nadmorska visina središta mjesta |
- |
http://www.opcina-borovo.hr/index.html
Lokacija (županija,općina)
Borovo se nalazi se na istoku Republike Hrvatske na desnoj obali Dunava. Teritorijalno pripada Vukovarsko srijemskoj županiji, na samo 7 km od Vukovara. Od granice sa Srbijom udaljeno je oko 25 km. Dobro je prometno povezano s ostalim gradovima istočne Hrvatske i međunarodnim prometnim pravcima.
Povijest i razvoj mjesta
Područje Borova kontinuirano je naseljeno još od mlađeg kamenog doba (3.400-3000 g.p.n.e.). Lokalitet Gradac (8st.) čuva ostatke Ilira i Kelta koji su ovaj prostor naseljavali u željeznom dobu. Na ovom prostoru su postojala naselja i za vrijeme Rimljana, a Slaveni ga naseljavaju u 5 st. Naziv Borovo prvi put se javlja 1231. godine kao plemićki posjed vukovarskih plemića, u čijem vlasništvu ostaje do turskih osvajanja. Početkom 15.st. Borovo je bilo trgovačko i obrtničko mjesto. U 18.st. osnovana je prva općina, a grb iz 1884. i danas je službeni grb. Početkom 20.st. u procesu industrijalizacije (osnivanje tvornice gume i obuće Bata,1931.), počinje snažniji razvoj i naseljavanje. Nakon II svjetskog rata, U Borovu se razvija jedan od najvećih kombinata u regiji. Nakon Domovinskog rata, Borovo, kao i cijelo područje istočne Hrvatske, ostaje bez gospodarske osnove i zaostaje u razvoju.
Sadašnjost naselja (ekonomija, javne ustanove, turističke prednosti i sl.)
Gospodarsku osnovu Borova čine poljoprivreda, malo gospodarstvo te obrtništvo. Značajnija mala poduzeća naslanjaju se na poljoprivrednu proizvodnju, a tu su i drvno-prerađivačka poduzeća, građevinska te različiti uslužni obrti. Borovo ima gospodarsku zonu koja je u funkciji. Današnje Borovo gotovo je u cijelosti opskrbljeno komunalnom infrastrukturom: ima dječji vrtić, osnovnu školu, primarnu zdravstvenu zaštitu i apoteku, veterinarsku ambulantu, poštu, općinsku upravu, dom za stare i nemoćne osobe te objekte kulturne i sportske djelatnosti.
Blizina Dunava, dunavske ade te pašnjaci uz Dunav, posebna su atrakcija za kupače, šetače, ribiče i sve koji se žele rekreirati u prirodi. Stoga općina planira uređenje izletišta uz Dunav „Poretak“:
Turističke atrakcije po značenju (naglasak na sportu vezanom za Dunav; spomenici, događanja,pješačenje i bicikliranje uz Dunav,ekoturizam)
U Borovu, uz Dunav postoji šetnica, kupališta te uređena mjesta za lov i ribolov. Uređenjem izletišta s različitim sadržajima, stvorit će se osnovica za značajniji razvoj sportsko-rekreacijskog i seoskog turizma. Među ostalim atrakcijama ističemo arheološko nalazište Gradac, kao ostatak keltsko-ilirke kulture, crkvu sv. Stefana Prvomučenika (18.st.) s ikonostasom posebne umjetničke vrijednosti, galeriju likovne umjetnosti nacionalnog značenja. U Borovu se nalazi uređena etno-kuća s mlinom starim 150 godina kao veći broj kuća tradicionalne arhitekture.
Najznačajnije manifestacije Borova su: Dani Borova-Borovsko ljeto, Međunarodni festival folklora, Međunarodna likovna kolonija, te Borovska fišijada. U Borovu se nalazi prirodno stanište bijele rode.
Turistički smještaj
U Borovo trenutno nema registriranih turističkih smještajnih kapaciteta, no postoji inicijativa obiteljskih turističkih gospodarstava za otvaranjem 20 smještajnih kapaciteta. Od ugostiteljskih objekata ističemo resoran „Galeb“ kapaciteta 300 gostiju. Turistima na raspolaganju stoje smještajni kapaciteti grada Vukovara, Osijeka, Vinkovaca i Iloka.
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Borovo; http://www.opcina-borovo.hr/; http://www.opcina-borovo.hr/slike/dokumenti/Strategija%20razvoja%20Opcine%20Borovo.pdf; http://www.opcina-borovo.hr/slike/dokumenti/izvod,%20borovo.pdf